Početci školovanja kineziologa u Hrvatskoj

• početci školovanja kadrova za potrebe sporta i tjelesne i zdravstvene kulture u Hrvatskoj vežu se uz uvođenje tjelesne i zdravstvene kulture (pod tadašnjim nazivom gimnastika) kao obaveznog predmeta s dva sata tjedne nastave u pučke (osnovne), građanske (više osnovne škole) i učiteljske škole Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 1874. godine
• sustavno školovanje novih i osposobljavanje postojećih učitelja za potrebe izvođenja nastave TZK u hrvatskim osnovnim školama organizirano je od srpnja 1875. godine na učiteljskim školama u Zagrebu - predavači su bili Miroslav (Friedrich) Singer i Marija Fabković
• nakon smrti Miroslava (Friedricha) Singera 1876. godine u Zagreb 1877. godine dolazi Čeh Franjo (František) Hochman koji nastavlja s aktivnostima školovanja i osoposobljavanja stručnih kadrova
• dvogodišnji Tečaj za učitelje gimnastike u Zagrebu od 1894. do 1896. godine - prva visokoškolska nastava iz područja kineziologije u Hrvatskoj - voditelj je bio Franjo Bučar
   

Tečaj za učitelje gimnastike, Zagreb 1894.-1896. - nastava u dvorani	Tečaj za učitelje gimnastike, Zagreb 1894.-1896. - nastava na otvorenom

 

Tečaj za učitelje gimnastike, Zagreb 1894.-1896. - nastava skijanja	Tečaj za učitelje gimnastike, Zagreb 1894.-1896. - nastava kriketa

• 1896. utemeljena je prva staleška organizacija kineziologa u Hrvatskoj - Društvo učitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije - predsjednik Franjo Bučar
• od 1908. godine nastava tjelesne i zdravstvene kulture postaje obavezna i u srednjim školama u Hrvatskoj u fondu od 1 sat nastave tjedno; od 1909. godine nastava se izvodi u fondu od 2 sata
• od 1920. do 1941. godine nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u višim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj predaju sokolski prednjaci koji su tada bili jedine stručne osobe iz područja kineziologije - ne postoji sustav školovanja kadrova

Franjo Bučar 1866.-1946.

• 1941. godine započinje s radom Viša škola za tjelesni odgoj u Zagrebu - prekinula s radom nakon mjesec dana radi početka II. svjetskog rata u Hrvatskoj
• 1945. godine osnovana je Viša fiskulturna škola u Zagrebu koja djeluje do 1948. godine - prva viša škola za školovanje kadrova za potrebe nastave TZK u Hrvatskoj
• 1947. godine osnovana je Srednja fiskulturna škola u Zagrebu koja djeluje do 1952. godine
• od 1948. kadrovi za tjelesnu i zdravstvenu kulturu školuju se i na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu kao dvopredmetni studij; od 1951. godine studij na nastavnike TZK je bio jednopredmetan (dvogodišnji studij); osnivanjem pedagoških akademija 1961. godine nastavlja se s održavanjem takvih studija i u regionalnim središtima (Osijeku, Pakracu, Čakovcu, Splitu, Šibeniku, Rijeci i Karlovcu); 1977. godine prestalo se upisivati studente na smjer fizički odgoj na Pedagoškoj akademiji
• 1952. godine osnovan je Zavod za fizički odgoj u Zagrebu radi «školovanja i usavršavanja stručnih kadrova, stručnih i znanstvenih istraživanja te publicistička djelatnost i desiminacija teorije i prakse raznovrsnih područja fizičke kulture» - prvi direktor Zavoda je bio Miro Mihovilović

Visoka škola za fizičku kulturu u Zagrebu

• U srpnju 1959. godine Sabor Narodne Republike Hrvatske je donio Zakon o Visokoj školi za fizičku kulturu u Zagrebu (Narodne novine br. 30-1959) čime je bila zakonski osnovana i stvorene su pretpostavke za početak rada Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu kao nastavne i znanstvene ustanove. Za prvog direktora (dekana) imenovan je izvanredni profesor Miloje Gabrijelić
• svečanim otvorenjem 3. studenog 1959. godine započela je nastava na Visokoj školi za fizičku kulturu u Zagrebu u prostorima Zavoda za fizičku kulturu u Kačićevoj ulici koji je u prosincu 1959. prestao s radom

nastava sportske gimnastike na VŠFK u Kačićevoj 23	nastava estetske gimnastike na VŠFK u Kačićevoj 23

• 14. studenog 1961. godine položen je kamen temeljac za izgradnju novih objekata Visoke škole za fizičku kulturu na prostoru sjeverno od Sportskog parka ASD Mladost, južno od Horvaćanske ceste i zapadno od paviljona Studentskog doma "Stjepan Radić" od ukupno 14,5 hektara
• tijekom akademske godine 1965./1966. po prvi put je organizirana nastava prvog stupnja za trenere i organizatore rekreacije - izvanredni studij šestog (VI/1) stupnja za više sportske trenere
• u rujnu 1967. godine na sjednici Savjeta Visoke škole za fizičku kulturu donesena je odluka o preimenovanju Zavoda za istraživanja u fizičkoj kulturi u Institut za kineziologiju - prva upotreba pojma kineziologija u nazivu jedne institucije u Hrvatskoj
• na sjednici Savjeta Sveučilišta u Zagrebu 31. listopada 1967. godine donesena je odluka o primanju Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu u sastav Sveučilišta u Zagrebu

postavljanje kamena temeljca sadašnje zgrade Fakulteta 14. studeni 1961. godine	sadašnja zgrada Fakulteta 1968. godine

• tijekom akademske godine 1970./1971. izrađeni su nastavni planovi i programi, raspisan je natječaj, izvršen upis i održana je nastava prvog semestra poslijediplomskog studija za znanstveno usavršavanje iz kineziologije, koji je organizirala i provodila Visoka škola za fizičku kulturu  - bio je to prvi poslijediplomski studij iz znanstvenog područja kineziologije u Hrvatskoj
• U akademskoj godini 1971./1972. u sklopu Instituta za kineziologiju osnovan je Računski centar te je unajmljeno računalo IBM 1130. Time je Visoka škola za fizičku kulturu postala druga ustanova u sklopu Sveučilišta u Zagrebu koja je osnovala računski centar
• krajem 1971. godine Institut za kineziologiju Visoke škole za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je izdavanje časopisa Kineziologija - prvi glavni i odgovorni urednik Kineziologije bio je prof. dr. Vladimir Horvat
• Tijekom akademske godine 1971./1972. pokrenuta je inicijativa za promjenu naziva Visoke škole za fizičku kulturu. Na svim razinama odlučivanja unutar Visoke škole za fizičku kulturu usvojen je prijedlog o promjeni naziva škole u Kineziološki fakultet te je takav prijedlog bio poslan na Sveučilište u Zagrebu.
   

Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu

 (povratak_na_vrh)

• Početkom akademske godine 1973./1974. Visoka škola za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju odluke Sabora SR Hrvatske, počela je djelovati pod nazivom Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Zahtjev Visoke škole za fizičku kulturu, podnesen u akademskoj godini 1971./1972., za promjenu naziva škole u Kineziološki fakultet nije bio prihvaćen u Saboru SR Hrvatske.
• u akademskoj 1973./1974. godini započela je nastava na izvanrednom studiju u Splitu
• U akademskoj godini 1977./1978. dolazi do bitnih izmjena nastavnog plana i programa studija - donose je odluka o organiziranju tri osnovna smjera studija: profesor tjelesnog odgoja, diplomirani organizator rekreacije i diplomirani trener
• U akademskoj godini 1981./1982. na snagu je stupio novi nastavni plan i program za školovanje stručnjaka jedinstvenog profila - profesor fizičke kulture sa specijalizacijom u pojedinim područjima primjenjene kineziologije - time je postavljena osnovna koncepcija studija kineziologije koja je zadržana do danas
• U akademskoj godini 1981./1982. dovršena je izgradnja zgrade Fakulteta, započeta 1961. godine, stavljanjem u funkciju velike dvorane za sportske igre (45x29 m). Od toga je trenutka Fakultet za fizičku kulturu raspolagao s 11.433 m² prostora.
• prva generacija specijalističkog poslijediplomskog studija upisana je u akademskoj godini 1988./1989. - prvi specijalistički poslijediplomski studij iz kineziologije u Hrvatskoj

Spomen-ploča poginulim hrvatskim braniteljima, studentima Fakulteta za fizičku kulturu

• Tijekom 1991. godine djelatnici Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Branimir Kuleš i prof. dr. sc. Josip Marić organizirali su «Dobrovoljačku jedinicu za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske», kasnije nazvanu MIG, koju su najvećim djelom činili studenti Fakulteta za fizičku kulturu uz nekolicinu studenata ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zapovjednik specijalne postrojbe MIG bio je prof. dr. sc. Branimir Kuleš. Bila je to jedina vojna postrojba studenata Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom 1992. pripadnici specijalne postrojbe MIG su ili prešli u aktivnu službu u Oružane snage Republike Hrvatske ili nastavili sa studijem. Manji dio pripadnika specijalne postrojbe MIG je prešao u pričuvni sastav Specijalne policije. U domovinskom ratu poginulo je devet studenata Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
• u rujnu 1997. godine Fakultetsko je vijeće Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu donijelo odluku o pokretanju postupka promjene naziva Fakulteta u Kineziološki fakultet
   

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

• Senat Sveučilišta u Zagrebu je na sjednici od 16. siječnja 2001. godine donio odluku o promjeni imena Fakulteta za fizičku kulturu u Kineziološki fakultet. Odmah nakon toga pristupilo se pravnoj proceduri promjene imena fakulteta. Trgovački sud u Zagrebu je 25. rujna 2001. godine donio rješenje o upisu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u registar trgovačkog suda čime je i formalno-pravno okončana procedura promjene naziva fakulteta u Kineziološki fakultet.
• akademske godine 2001./2002. na Kineziološkom fakultetu počinje se izvoditi poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema standardima europskog sustava prijenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS)
• zadnja promjena nastavnog plana i programa redovnog studija učinjena je tijekom  akademske godine 2004./2005. Temeljem dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske od 2. lipnja 2005. godine, na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu početkom akademske godine 2005./2006. počela je nastava po novim preddiplomskim (3 godine), diplomskim (2 godine) i poslijediplomskim (3 godine) studijskim programima, pripremljenim u skladu s Bolonjskom deklaracijom i Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS)

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu	Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu - teorijska nastava

pripremio:

Zrinko Čustonja