Na jubilarnim 10. Štamparovim danima održano je predstavljanje STOP projekta. Doc dr sc Maroje Sorić je upozorio na povećanu pojavnost debljine kod djece u novije vrijeme te na ulogu STOP projekta u zaustavljanju tog negativnog trenda. 

Počeo je 10 milijuna eura vrijedan znanstveni projekt koji će tražiti rješenja za problem dječje pretilosti u Europi

Ukoliko se trenutni val dječje pretilosti ne zaustavi, u nekim će europskim državama do 2025. godine svaka treća odrasla osoba biti pretila[1].

Današnjim sastankom kolaboracije 31 istraživačke, nevladine i državne organizacije u Londonu, započeo je najveći znanstveni projekt o dječjoj debljini u Europi, vrijedan 9,9 milijuna eura.

Svako deseto dijete u dobi od 5-19 godina u južnoj Europi, dijelovima srednje i istočne Europe i Ujedinjenom kraljevstvu je pretilo, dok više od trećine djece u Grčkoj, Malti i Italiji ima previše kilograma. Tijekom iduće 4 godine konzorcij će pokušati identificirati i testirati najbolje pristupe prevenciji i liječenju pretilosti, osobito kod djece mlađe od 12 godina.

Projekt STOP (Science and Technology in childhood Obesity Policy) će ispitati moguće  intervencije koje će smanjiti pojavnost dječje pretilosti u Europi. To uključuje i razumijevanje utjecaja okoliša u kojem živimo na ponašanje djece i izbore roditelja, počevši već od rođenja. Projekt će također istražiti rane znakove bioloških promjena uzrokovanih ponašanjima koje vode pretilosti u 17 kohorti djece diljem Europe. U Švedskoj, Španjolskoj i Rumunjskoj će se provesti eksperiment koji će testirati mogu li digitalne tehnologije pomoći vrlo mladoj debeloj djeci i njihovim obiteljima u postizanju održivih promjena tjelesne mase, osobito kod socijalno ugrožene djece. Projekt također smjera učiniti industriju hrane i ostale dionike na tržištu odgovornijim prema hrani koju djeca konzumiranju i stimulirati ih na inovativna rješenja kroz natječaj kojim će se dodijeliti novčana sredstva namijenjena plasiranju najboljih inovacija na tržište. Između ostalih javnih politika, projekt će ispitati ulogu pojedinih državnih mjera, poput poreza, oznaka na pakiranjima i prodajnih restrikcija za nezdravu hranu i pića u savladavanju dječje pretilosti.

Projekt će koordinirati tim znanstvenika s Imperial College Business School u Londonu, a partnerske organizacije uključuju znanstvene ustanove, vladina tijela, internacionalne organizacije (WHO, IARC i OECD), nevladine organizacije koje se bave zdravljem djece i europske konzorcije (EIT Health i EIT Food)  koji promoviraju inovacije u sektoru zdravlja odnosno prehrane. Okupljene organizacije dolaze iz 12 zemalja Europske unije, Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država te Novog Zelanda. Jedna od tih organizacija je i zagrebački Kineziološki fakultet koji će voditi izučavanje javnih politika u području tjelesne aktivnosti.

“Ovo je značajna investicija Europske unije kojoj je cilj pronaći najuspješnije i najučinkovitije pristupe za smanjivanje pojavnosti dječje pretilosti i pomoći pretiloj djeci da dobiju najbolju moguću skrb,” istaknuo je voditelj projekta, prof. Franco Sassi, Direktor Centra za zdravstvenu ekonomiju i inovacije politika na Imperial College Business School u Londonu.

Voditelj hrvatske istraživačke skupine doc. Maroje Sorić napominje: ‘Dok je nekad pretilost u djece bila iznimka, noviji podaci pokazuju da se pojavnost debljine kod djece u svijetu kroz posljednja četiri desetljeća udeseterostručila. Prošle je godine 6% djevojčica i čak 8% dječaka na svijetu bilo debelo, što znači da je ukupan broj debele djece dosegao 124 000 000. Tome treba dodati još i 213 milijuna djece koja imaju višak kilograma, ali još ne pate od pretilosti. S učestalošću od 8% debelih djevojčica Hrvatska se svrstava se na 90. mjesto svjetske ljestvice, dok su dječaci, kojih je debelo čak 14%, na visokom 49. mjestu. Treba dodati i da su hrvatski dječaci najdeblji u regiji, dok su u Europi zauzeli 5. mjesto. Nadamo se da će ovaj projekt iznjedriti rješenja koja će pomoći u zaustavljanju ovog opasnog trenda širom Europske unije, ali i u našoj zemlji. Da bismo postigli konačni cilj, bit će nužna široka koordinirana akcija u mnogim sektorima, ali i doza političke hrabrosti. ’

Prof. Sassi zaključuje: ’ Uzimajući u obzir galopirajući rast dječje pretilosti kroz posljednjih nekoliko desetljeća, sve su opcije na stolu. Istražit ćemo široki spektar odrednica pretilosti, od genetskih, bioloških, bihevioralnih, socijalnih i kulturalnih, preko ekonomskih i komercijalnih pokretača rasta dječje pretilosti širom Europe’.