Genetski i okolinski utjecaji na motorički razvoj

Na 3. međunarodnom kongresu koji se održao 16. i 17. 12. 2023. "Prenatalna i postnatalna podrška obiteljima" s temom "Temelji za ostvarivanje maksimalnih razvojnih potencijala" izv.prof.dr.sc. Sanja Šalaj održala je pozvano predavanje na temu genetskih i okolinskih faktora ranog motoričkog razvoja. Predavanje je bilo namijenjeno stručnjacima koji se susreću sa trudnicama i roditeljima i kojima žele pružiti još bolju podršku razvoju. U predavanju su navedene preporuke dobnih razdoblja u kojima se javljaju motoričke prekretnice u prvoj godini života, te preporuke za oblikovanje poticajne okoline vezane uz tjelesnu aktivnost novorođenčadi i dojenčadi u kućnom okruženju. Osnovne preporuke idu u smjeru svakodnevnog razgibavanja bebe, pravilnog postupanja s bebom u obavljanju svakodnevne njege, postavljanja djeteta u potrbušni položaj koji se povezuje s značajnim napretkom jakosti i kontrole vrata i trupa potrebnih za sjedenje i stajanje, interaktivne igre s djetetom na način da se dijete potiče uz igračku da uspostavlja različite položaje (motoričke prekretnice) te ograničavanje dugotrajnog sjedenja i boravka u položajima koji ograničavaju kretanje.

Rani motorički razvoj i poticajna okolina pozitivno utječe na kasniji razvoj djeteta. Rano postizanje razvojnih motoričkih prekretnica predviđa povećanu tjelesnu aktivnost, više sudjelovanja u sportu, smanjeno sjedilačko ponašanje u djetinjstvu i adolescenciji, zdravu tjelesnu težinu i višu razinu tjelesnog fitnesa (Zi i sur., 2023).

Sažetak izlaganja nalazi se u nastavku. 

Genetski i okolinski utjecaji na rani motorički razvoj

Izv. prof. dr. sc. Sanja Šalaj

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Rani motorički razvoj djeteta složen je i dinamičan proces na koji utječu nasljedni čimbenici te okolina koja dijete okružuje. Iako su u početku proučavanja razvoja djeteta bile česte debate između toga što je važnije „priroda“ ili „odgoj“, danas je jasno da međudjelovanje genetskih čimbenika i čimbenika iz okoline formira kretanje djeteta – od prvih refleksnih pokreta do voljnih pokreta koji slijede tijekom djetinjstva. Svaki pojedinac ima jedinstven raspored stjecanja sposobnosti i vještina kretanja koje ovise o sazrijevanju živčanog sustava te o motoričkim iskustvima i učenju temeljnih obrazaca kretanja kroz djetinjstvo ali i kasnije kroz život (Gallahue, Ozmun, Goodway, 2012). Dobna razdoblja razvoja predstavljaju približne vremenske raspone tijekom kojih se mogu promatrati određena ponašanja odnosno motoričke prekretnice (primjerice okretanje, samostalno sjedenje, puzanje, stajanje bez pomoći ili samostalno hodanje). Motoričke prekretnice pružaju okvir za promatranje i praćenje razvoja djeteta i pomažu u prepoznavanju onih koji bi mogli biti izloženi riziku od kašnjenja u razvoju. Rano postizanje ovih razvojnih prekretnica predviđa povećanu tjelesnu aktivnost, više sudjelovanja u sportu, smanjeno sjedilačko ponašanje u djetinjstvu i adolescenciji, zdravu tjelesnu težinu i višu razinu tjelesnog fitnesa (Zi i sur., 2023). Tipična dobna razdoblja razvoja treba promatrati kao okvir, ali pretjerano oslanjanje na ova razdoblja negiralo bi koncepte kontinuiteta, specifičnosti i individualnosti razvojnog procesa. U ovom predavanju predstavit će se kretanja djeteta u ranom razdoblju i genetski i okolinski čimbenici koji utječu na kretanje. Istraživanjima faktora o kojima ovisi motorički razvoj djeteta, promatranjem djeteta sa svim individualnim ograničenjima i shvaćanjem i uvažavanjem okoline u kojoj živi, možemo kreirati specifične strategije rane intervencije i preporuke roditeljima za stvaranje optimalnog okruženja za učenje i razvoj njihovog djeteta.  

Gallahue, D.L., Ozmun, J.C. and Goodway, J. (2012) Understanding Motor Development: Infants, Children, Adolescents, Adults. McGraw-Hill, New York.

Zi, Y., VAN Beijsterveldt, C. E. M., Bartels, M., & DE Geus, E. J. C. (2023). Genetic and Environmental Effects on the Early Motor Development as a Function of Parental Educational Attainment. Medicine and science in sports and exercise, 55(10), 1845–1856. https://doi.org/10.1249/MSS.0000000000003209