
Kretanje i sudjelovanje u sportu je puno više od zabave i stjecanja nekih specifičnih sportskih vještina već može pridonijeti i kognitivnom razvoju. Pokret nastaje u mozgu i tjelesna aktivnost aktivira slične regije (prefrontalnu motoričku koru) mozga i živčane puteve koji su odgovorni za kognitivne procese i tzv izvršne funkcije (planiranja, anticipacije cilja, vremenska organizacija ponašanja…) i istraživanja pokazuju da su motoričke vještine djece povezane s različitim kognitivnim sposobnostima.
Istraživanje Macdonald i suradnika (2018) pokazuje da su komponente grube motoričke spretnosti povezane s kompozitnim ocjenama iz matematike bile brzina trčanja i agilnost te bilateralna koordinacija, a utvrđena je i povezanost između koordinacije gornjih ekstremiteta i sposobnosti čitanja na uzorku djece u vrtiću, učenika petog razreda i adolescenata.
Neuroimaging studije pokazuju dokaze da tjelesna aktivnost može potaknuti aktivaciju mozga, poboljšati plastičnost mozga (Chaddock-Heyman i sur., 2013) i modificirati frontalni korteks, koji je odgovoran za izvršne funkcije (Chaddock-Heyman i sur., 2021). Stoga, tjelesna aktivnost i motorički razvoj mogu donijeti kognitivne prednosti, posebno u područjima pažnje poput pamćenja, koncentracije, pažnje i slično (Infantes-Paniagua i sur., 2021), a te su vještine povezane sa stjecanjem i razvojem drugih domena u kojima kognicija igra važnu ulogu (npr. jezik i matematika).
Motorički razvoj i senzorimotorna iskustva mogu pomoći u usvajanju nekih jezičnih kategorija, kao što su glagoli ili prostorni rječnik (npr. lokativni prilozi i prijedlozi, te glagoli koji označavaju kretanje u određenom smjeru) (Andaló i sur., 2022). Čini se da dob u kojoj se postignu motoričke vještine može biti važan faktor u razvoju jezika. Na primjer, Longobardi i sur. (2014) primijetili su da su motoričke vještine u dobi od 12 mjeseci značajno povezane s jezičnom produkcijom u dobi od 16, 20 i 23 mjeseca. Također, čini se da dob u kojoj djeca počinju samostalno hodati predviđa prostorni rječnik u dobi od 36 mjeseci (Oudgenoeg-Paz i sur., 2016).
Rezultati ovakvih istraživanja mogli bi biti od interesa kako za odgojitelje u ranom djetinjstvu kao i za pedijatrijske zdravstvene stručnjake. Na primjer, saznanja o povezanosti između motoričkih vještina i akademskih rezultata mogu potaknuti odgojitelje da rano prepoznaju, radi daljnjeg ispitivanja, djecu s nedovoljno razvijenim ili zakašnjelim motoričkim vještinama radi što bolje pripreme za polazak u školu.
U suradnji s Logopedskim kabinetom Gligora Segedi snimljen je video na navedenu temu:
VODITELJICA LABORATORIJA: izv.prof. dr. sc. Sanja Šalaj
PROMO VIDEO LABORATORIJA | YouTube
Motor Dev Lab (@motoricki_razvoj) | Instagram
Laboratorij za motorički razvoj | Zagreb | Facebook

SURADNICI: izv.prof.dr.sc. Maroje Sorić, izv.prof.dr.sc. Danijel Jurakić, izv.prof. dr. sc. Katarina Ohnjec, doc.dr.sc. Ana Žnidarec Čučković, izv.prof.dr.sc. Tatjana Trošt Bobić, prof.dr.sc. Renata Barić, dr.sc. Maja Vukelja, dr.sc. Danijela Gudelj Šimunović, dr.sc. Vesna Brumnić, Mateja Krmpotić, mag.cin, Ana Tihi Prajdić, mag. cin, Sara Cobal, mag.nutr., izv.prof.dr.sc. Frane Žuvela, izv.prof.dr.sc. Biljana Trajkovski, prof.dr.sc. Nenad Stojiljković
OPIS I AKTIVNOSTI LABORATORIJA:
Laboratorij provodi istraživanja cjelokupnog razvoja djece, motoričkih vještina djece, tjelesne aktivnosti i fitnesa djece s ciljem utvrđivanja stupnja pripremljenosti i normativnih vrijednosti te intervencija s ciljem unapređenja znanja i sposobnosti djece, povećanje tjelesne aktivnosti djece te unapređenje zdravlja i smanjenje rizika od pretilosti.
Područja istraživanja laboratorija:
Ponuda usluga laboratorija za stručnu i širu javnost:
OPREMA:
PROJEKTI: