Poštovanoj obitelji i ožalošćenom skupu,
Život prof.dr.sc. Viktora Šnajdera okrunjen je prvenstveno velikom odanosti, ljubavlju i privrženosti svojoj obitelji, a tek zatim cjeloživotnom sportskom aktivnosti koja se lako može podijeliti u nekoliko dijelova: onu u mladosti u njegovu, s ponosom isticanom, rodnom gradu Đakovu; onu na vrhuncu njegovih sportskih postignuća posebice u atletici; onu koja se odnosi na njegov društveni rad u raznim sportskim institucijama te njegov osobni cjeloživotni aktivan rekreativni dio kojeg je s velikim žarom i disciplinom vrhunskog sportaša prakticirao do njegovih posljednjih dana. Ostavio je upečatljiv i trajan trag svojim pedagoškim radom na Pedagoškoj akademiji i Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osobine koje je prenosio na studente i koje su njega krasile su prijateljstvo, strpljivost, upornost, razboritost, pouzdanost, principijelnost, skromnost, jednostavnost, iskrenost, čestitost, poštenje, pravednost, karakternost, iznimno izražen smisao za etičke vrijednosti, a vjerojatno i mnogih drugih kojih se trenutno ne mogu sjetiti.
MLADOST I ŠKOLOVANJE U ĐAKOVU Rođen je 17.06.1934. godine u Đakovu u obrtničkoj obitelji. Osnovnu, a zatim srednju poljoprivrednu školu završio je u Đakovu, a zatim je dvije godine radio u općini Đakovo na administrativnim poslovima. Godine 1954. u jesen otišao je na služenje vojnog roka u školu rezervnih oficira te se u jesen 1955. godine vratio u Đakovo.
ZAGREB - STUDIJ, SPORT I DALJE OBRAZOVANJE Nakon povratka iz vojske otišao je u Zagreb i upisao se na Višu pedagošku školu, smjer fizički odgoj, biologija i zemljopis. Diplomirao je 1959. godine. Iste godine upisao se na tek otvorenu Visoku školu za fizičku kulturu, a diplomirao je četiri godine kasnije, 1963. godine. Stručni ispit za zvanje profesora fizičke kulture položio je 1975. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje iz kineziologije upisao je odmah nakon diplomiranja u jesen 1963. godine na Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Magistarski rad obranio je 1970. Godine, a doktorsku disertaciju pod naslovom ''Relacije između antropometrijskih dimenzija i nekih varijabli u trčanju na 60 metara'' 1982. godine.
POSAO Godine 1963. zaposlio se na Pedagoškoj akademiji u zvanju voditelja vježbi, a tijekom 15-godišnjeg rada bio je biran u zvanje predavača, a zatim i profesora više škole. Nakon rasformiranja Pedagoške akademije 1978. godine, prešao je na Fakultet za fizičku kulturu u zvanju višeg predavača te predavao hodanje i trčanje u okviru kolegija Atletika 1. 1984. godine izabran je u znanstveno nastavno zvanje docenta, 1992. izvanrednog profesora, te u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora 1997. godine. U sedamdesetoj godini života, odnosno 2004. otišao je u mirovinu s gotovo 48 godina radnog staža. Govorio je engleski i ruski.
SPORTSKA AKTIVNOST Imao je vrlo bogatu sportsku karijeru. Još za vrijeme boravka u Đakovu u kraćim razdobljima bavio se s više različitih sportova. Započeo je s gimnastikom, a zatim su slijedili nogomet, rukomet, tenis, plivanje i vaterpolo te odbojka. Dolaskom na studije u Zagreb 1955. godine nastavio je igrati odbojku te bio član prve seniorske ekipe OK„Mladost“ Zagreb. U jesen 1956. godine s 23 godine nastavio je svoj sportski put u atletici kao član A.A.K. "Mladost" u kojem je postigao svoje najveće sportske uspjehe. Već nakon godinu dana 1957.g. prvi puta je nastupao za državnu reprezentaciju za koju je do kraja 1962. nastupio 23 puta u disciplinama 200 i 400 metara te štafetama 4x100 i 4x400 metara. Prvak države je bio pet puta, a četrnaest puta je kao pojedinac ili u štafeti ostvario državne rekorde. Prvak Balkanskih igara bio je sedam puta, a također je bio i rekorder Balkanskih, Mediteranskih te svjetskih studentskih igara - Univerzijadi u disciplini 400 metara. Pobijedio je na više velikih međunarodnih natjecanja, a među najvažnijima su Univerzijada (Torino 1959. g.), Mediteranske igre (Beyrouth1959.g), Britanske igre (London 1959. g.). Sudjelovao je na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine te je kao član štafete 4x400m ušao u polufinale. Nastupio je 1958. godine u polufinalu na Prvenstvu Europe u Stockholmu (400 m) te 1962.g. u Beogradu (štafeta 4x400 m). Pored toga, uspješno je sudjelovao i na velikom broju drugih međunarodnih natjecanja, te još većem broju domaćih.
PRIZNANJA U SPORTU Olimpijski komitet bivše države dodijelio mu je tri puta zaredom priznanja za izvanredne rezultate postignute u 1958. 1959. i 1960. godine, a pored toga, dobitnik je velikog broja diploma, priznanja, plaketa, pokala i sl. Godine 1959. proglašen je za najboljeg atletičara Hrvatske. Predsjednik države ga je 1972. godine odlikovao ordenom rada sa srebrnim vijencem. 1997. godine dobio je priznanje Zagrebačkog sportskog saveza za zasluge u sportu.
FUNKCIJE U SPORTU Četiri godine bio je predsjednik Hrvatskog sveučilišnog športskog saveza, osam godina član predsjedništva Atletskog saveza grada Zagreba, a unutar njega predsjednik komisije za školsku atletiku. Četiri godine bio je član Hrvatskog olimpijskog odbora. Kao predsjednik Hrvatskog sveučilišnog športskog saveza vodio je hrvatsku reprezentaciju na dvije ljetne i dvije zimske Univerzijade. Nekoliko godina bio je član Savjeta sportskih novosti.
ZNANSTVENI I STRUČNI RAD Tijekom rada na Pedagoškoj akademiji, a posebno na Kineziološkom fakultetu, kao autor ili koautor napisao je 40 znanstvenih radova, od kojih je 11 objavljeno u priznatim znanstvenim časopisima koji se citiraju u sekundarnim publikacijama. Objavio je 80 stručnih radova, te 25 knjiga, skripata i drugih priručnika s područja atletike. Navedeni radovi su imali poticaj na unapređenje tehnologije sportske priprememlađih dobnih kategorije - učenika, studenata Kineziološkog fakulteta, te vrhunskih atletičara. Pored toga, sudjelovao je na više znanstvenih i stručnih projekata, a aktivno je sudjelovao na više međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih kongresa u zemlji i inozemstvu o čemu svjedoče radovi objavljeni u zbornicima s održanih skupova.
MIROVINA Završetkom radnog vijeka 2004. godine nastavio je i dalje vrlo aktivno s različitim oblicima rekreativnog vježbanja kao što je jogging, plivanje, vježbe s utezima, vožnja na sobnom biciklu, orbitreku, s brzim hodanjem i sl. Bio je aktivan u nekoliko pjevačkih društava a često je s ponosom i veseljem odlazio na nastupe sa Zavičajnim društvom ''Sinac''.
Poštovana i cijenjena gospođo Biserka, Gordane, Lada, Lea, Bruno kao i ostali članovi obitelji (Lara, Karla) koji trenutno ne mogu biti sa nama molim vas primite izraze iskrenog žaljenja i sućuti u ime djelatnika i studenata Kineziološkog fakulteta, sportaša i sportskih djelatnika HAS-a, ZAS-a i posebno u moje osobno ime.
Pristupačnost
.jpg)
